Prof. dr Božidar Vujičić[*]
Prikaz knjige ''Fizika Sunca'' dr
Dragana Gajića
Krajem oktobra iz štampe je izašla još jedna
knjiga posvećena astrofizici. To je ''Fizika Sunca'' u izdanju niške
''Prosvete'' i Prirodno-matematičkog fakulteta iz Niša. Njen autor je
prof. dr Dragan Gajić, koji na Odseku za fiziku pomenutog fakulteta
predaje Osnove astrofizike.
Ovo je jedan od retkih udžbenika naših autora
posvećen korpusu tzv. ''posebnih'', užih, oblasti astrofizike. Knjiga je
namenjena studentima fizike, ali je, s
obzirom na stil kojim je napisana, pristupačna i onim ''zaljubljenicima''
astrofizike koji ne poseduju formalno obrazovanje iz oblasti fizike,
astronomije ili matematike. Naime, tekst knjige nije opterećen formulama i
jednačinama, koje bi stručnjacima omogućile, kako to autor sam
navodi, mnogo jasnije sagledavanje onoga ''što je pisac rečima hteo da
kaže''. Njegova ideja bila je ''da širi
krug čitalaca, koji nisu specijalisti u oblasti astrofizike, ne odbacuje
knjigu na ''prvi'' pogled, zaplašen ''matematičko-fizičkim
aparatom'', koji bi, logično, u njoj trebalo da bude prisutan. Upravo
širem čitalačkom krugu namenjene su brojne fusnote ili posebno
izdvojeni delovi teksta, što treba da olakša razumevanje izložene materije i da
obrati pažnju na, još uvek, nerešene probleme fizike Sunca.''
Ova, štamparski kvalitetno opremljena knjiga
napisana je na 270 strana. Bogato je ilustrovana i sadrži oko 150 znalački
odabranih ilustracija (fotografija i crteža) u boji. Sadržaj knjige organizovan
je u sedam glava. U spisku literature navedeno je 40 naslova knjiga, kao i
korišćena periodika, a dat je i registar pojmova i imena, kao i prilog sa
osnovnim podacima o Suncu.
Prva glava odnosi se na mesto koje Sunce ima u
religijama, mitovima i legendama drevnih naroda. Time se ilustruje značaj
i interes za proučavanje nama najbliže zvezde tokom istorije ljudske
civilizacije. Pritom se često ističe aspekt tzv. solarne
političke mitologije – verovanja da postoji generička veza između
božanstava, koja oličavaju Sunce, i osnivača velikih vladarskih
dinastija, koje su ''upravljale'' svetom i određivale njegovu istoriju.
Jasno je da tekst ove glave ne tretira fiziku Sunca, ali, kako ističe i sam
autor ''poznavanje njegove suštine obavezni je deo kulture obrazovanog
čoveka''.
U drugoj glavi knjige razmatra se položaj Sunca u
Galaksiji. Istovremeno daju se i osnovni pojmovi o galaksijama, njihovoj
klasifikaciji i karakteristikama.
Treća glava posvećena je razmatranju
opštih astronomskih i astrofizičkih podataka vezanih za Sunce.
Četvrta, peta i delom šesta glava
predstavljaju okosnicu knjige. U četvrtoj glavi autor se bavi unutrašnjom
građom Sunca. Obrađeni su izvori energije Sunca i mehanizmi njenog
prenosa. Dati su osnovni elementi standardnog modela unutrašnje građe
Sunca i, sa tim u vezi, istaknut je značaj
helioseizmologije i aktuelni problem detekcije solarnih neutrina.
Atmosferi Sunca posvećena je peta glava
knjige. Detaljno su opisane fotosfera, hromosfera i korona, kao i brojne
manifestacije Sunčeve aktivnosti. Za pohvalu je trud autora da, na što
jednostavniji način, kad god je to moguće, objasni mehanizme ovih procesa.
Ciklusi Sunčevih aktivnosti i njihove
geofizičke posledice obrađeni su u šestoj glavi knjige. U tom
kontekstu, dosta široko, opisuju se magnetno polje Zemlje i njena magnetosfera, a istaknute su i
analogije i razlike sa magnetosferama Jupitera i Saturna.
Sedma glava knjige posvećena je
pomračenjima Sunca. Iako i ova glava, na prvi pogled, odudara od opšte
koncepcije knjige, značaj pomračenja za izučavanje Sunca, kao i
atraktivnost ove astronomske pojave, puno su opravdanje za njeno elaboriranje u
tekstu. Autor napominje da su ''za savremenog čoveka uvredljiva besmislena
upozorenja da se od ''dodatnih zračenja prilikom pomračenja Sunca
treba štiti boravkom u zatvorenim i zamračenim prostorijama'', te takve
tvrdnje treba odbaciti kao notorne gluposti''.
Za svaku pohvalu je objavljivanje knjige ''Fizika
Sunca'' prof. dr Dragana Gajića.
Studenti fizike i astrofizike dobili su koristan udžbenik, a zaljubljenici u
kosmičke prostore i zbivanja u njima bogato ilustrovano i naučno
interesantno štivo, koje će doprineti proširivanju ili obnavljanju znanja.
Hrabri činjenica da naši autori sve češće pišu, ali i objavljuju,
knjige iz oblasti astrofizike. Treba
očekivati da će se takvi trendovi nastaviti, što će konačno
suzbiti medijsku preplavljenost kvazi i nadrinaučnim sadržajima i tumačenjima kosmičkih pojava, čemu ogroman broj
naših građana lakoverno naseda.