PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U NIŠU
ODSEK ZA BIOLOGIJU SA EKOLOGIJOM

STRUČNI NAZIV : diplomirani biolog

 
ANATOMIJA I MORFOLOGIJA BILjAKA
 
Semestar
Fond časova
I
II
Predavanja
3
3
Teorijske vežbe
3
3
Laboratorijske vežbe
-
-
Praktična obuka
-
-
 
NASTAVNI SADRŽAJ

prof. dr Slobodan Gligorijević

Program predavanja

UVOD

Botanika kao nauka o biljkama. Botaničke discipline. Anatomija i morfoligija kao jedna od botaničkih disciplina. Robert Huk i njegov pronalazak. Schleiden i Schwan i ćelijska teorija.

ANATOMIJA BILJAKA

CITOLOGIJA

Biljna ćelija. Oblik i veličina ćelije. Građa biljne ćelije. Protoplast i paraplast.

Citoplazma: hemijski sastav, fizička i fiziološka svojstva.

Ćelijsko jedro: oblik, veličina, građa i hemijski sastav.

Deoba đelijskog jedra: mitoza i mejoza, amitoza i endomitoza.

Hromozomi: pojam i građa. Deoba ćelije-citokineza.

Plastidi: hloroplasti, hromoplasti i leukoplasti.

Hondriozomi: građa i uloga. Ribozomi, Goldžijev aparat, endoplazmatični retikulum i lizozomi.

Skrob, aleuron, vakuole i ćelijski sok i kristali.

Ćelijski zid-submikroskopska građa zida. Hemijski sastav zida, primarni i sekundarni zid, jamice, sekundarne promene ćelijskog zida.

HISTOLOGIJA

Pojam o biljnim tkivima. Intercelulari: šizogeni, reksigeni i lizigeni.

Klasifikacija biljnih tkiva:

•  Tvorna tkiva: primarna i sekundarna.

•  Pokorična tkiva: epidermis, pluta i mrtva kora.

•  Mehanička tkiva: kolenhim, sklerenhim, sklereini.

•  Apsorpciona tkiva: epiblem i korenske dlake.

•  Asimilaciona tkiva: palisadno i sunđerasto tkivo.

•  Provodna tkiva: histološki elementi ovih tkiva (traheje, traheidi, sitaste cevi, ćelije pratilice, mlečne cevi i mlečni sok). Provodni snopići: kolateralni snopići (ksilem i floem), koncentrični snopići (leptocentrični i hadrocentični), radijalni snopići.

•  Tkiva za magacioniranje vode: (hidrenhim), tkiva za magacioniranje organskih materija .

•  Tkiva za provetravanje: stome i lenticele.

•  Tkiva za izlučivanje: izlučivanje vode (epitemske i epidermske hidatode), izlučivanje nektara (nektarije), izlučivanje smole i etarskih ulja.

ANATOMSKA GRAĐA BILjNIH ORGANA

Građa stabla: primarna i sekundarna građa Gymnospermae i Dicotyledones (kambijum, sekundarna kora i sekundarno drvo), građa stabla Monocotyledones , građa stabla biljaka vlažnih staništa, građa stabla vodenih biljaka (aerenhim).

Anatomska građa korena: primarna građa, sekundarna građa (pojava kambijuma).

Građa lista: anatomska građa dorzoventralnog lista, unifacijalnog lista, koncentričnog lista i izolateralnog lista. Anatomske karakteristike vodenih biljaka.

SPOLjNA MORFOLOGIJA

Grananje: dihotomo, monopodijalno, simpodijalno.

Simetrija: simetrija biljnih organa. Homologi i analogi organi. Konvergencija, korelacija, redukcija i atavizam.

Vegetativni organi viših biljaka: (koren, stablo i list).

Koren: spoljna morfologija, metamorfoza. Simbioza i mikoriza.

Stablo: pojam o izdanku, nodusi i internodije, kratki i dugi izdanci.

Pupoljci: vrste pupoljaka (vegetativni i cvetni pupoljci).

Klasifikacija biljaka prema vrstama izdanaka. Razne metamorfoze izdanaka.

List: kategorije listova i njihovo poreklo. Morfologija liske jednog srednjeg lista (potpunog lista). Prosti i složeni listovi. Nervatura.

Heterofilija i anizofilija. Veličina i starost listova. Filotaksija.

Gamofilija. Metamorfoze listova. Insektivorne biljke.

Razmnožavanje biljaka: vegetativno razmnožavanje (prirodno i veštačko). Bespolno i polno razmnožavanje (gameti i zigot). Haploidno i diploidno jedro. Bespolno i polno razmnožavanje mahovina i paprati (pojam o smeni generacija-sporofitna i gametofitna generacija). Razmnožavanje heterospornih paprati (pojava mikro- i makrospora, muškog i ženskog gametofita, kao i njihova dalja redukcija).

Polno razmnožavanje Gymnospermae : muške i ženske šišarke, mikro i makrosporofili. Način razmnožavanja.

Polno razmnožavanje Angiospermae .

Cvet: pojam o cvetu i delovi cveta. Dvopolni i jednopolni cvetovi, jednodome i dvodome biljke. Poreklo delova cveta. Čašica i krunica.

A ndroeceum: građa prašnika, mikrosporogeneza, polenovo zrno.

Gynoeceum : građa tučka, tipovi plodnika, monokarpni i cenokarpni gineceum, semeni zametak, makrosporogeneza, formula i dijagram cveta.

Cvasti: pojam i definicija. Racemozne i cimozne cvasti.

Oprašivanje: samooprašivanje i unakrsno oprašivanje. Heterostilija.

Oplođenje: dvojno oplođenje kod skrivenosemenica. Formiranje endosperma i embriona (poliembrionija i partenogeneza).

Seme: delovi i postanak.

Plod: građa i klasifikacija. Rasprostiranje semena i plodova: alohorija i autohorija.

LITERATURA

Tatić, B. , Petković, B. (2000): Morfologija biljaka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd .

 

Program vežbi

Vežba 1.

Mikroskop: sastavni delovi, upotreba i održavanje.

Vežba 2.

Biljna ćelija (epidermis crnog luka- Allium cepa ) , obojena jodom.

Oblici biljnih ćelija mahovina ( M n i um undulatum ).

Vežba 3.

Rotaciono kretanje citoplazme u ćelijma barske kuge ( Elodea canadensis ).

Cirkulaciono kretanje citoplazme u ćelijama epidermisa crnog luka ( Allium cepa ).

Vežba 4.

Plazmoliza i deplazmoliza u ćelijama epidermisa crnog luka , u 5% NaCl.

Vežba 5.

Plastidi

Hromoplasti u plodu ruže ( Rosa canina ) i u korenu mrkve ( Daucus carota ).

Leukoplasti u ćelijama sljuštenog epidermisa listova lozice ( Tradescantia zebrina ) i agave ( Agava americana ).

Vežba 6.

Skrob

Prosta, polusložena i složena skrobna zrna u krtoli krompira ( Solanum tuberosum ).

Prosta skrobna zrna u semenu pasulja ( Phaseolus vulgaris ).

Prosta skrobna zrna u plodu pšenice ( Triticum vulgare ).

Složena skrobna zrna u plodu ovsa ( Avena sativa ).

Vežba 7.

Aleuron

Aleuronska zrna u semenu krlje ( Ricinus communis ) : u glicerinu i u vodi.

Aleuronski sloj u plodu pšenice, obojen Lugolovim rastvorom.

Vežba 8.

Kristali

Rafidni snopići na uzdužnom preseku listova agave ( Agava americana ).

Druze na poprečnom preseku lisne drške oraha ( Juglans regia ).

Prizmatični oktaedarni kristali na poprečnom preseku stabla lozice ( Tradescantia zebrina ).

Vežba 9.

Ćelijski zid-jamice

Proste jamice na poprečnom preseku paviti ( Clematis vitalba ).

Razgranate jamice u kamenim ćelijama ploda kruške ( Pirus communis ).

Opšančane jamice u traheidima bora ( Pinus silvestris ); radijalni i tangencijalni presek stabla.

Vežba 10.

Lokalna zadebljanja ćelijskog zida

Cistolit na poprečnom preseku lista gumijevca ( Ficus elastica ).

Prstenasta, spiralna, lestvičasta, jamičasta i mrežasta zadebljanja u trahejama agave ( Agava americana ).

Uglasti kolenhim na poprečnom preseku stabla Amaranthus sp .

Vežba 11.

Apikalni meristemi

Vegetativna kupa stabla na uzdužnom preseku kod barske kuge ( Elodea canadensis ).

Vegetativna kupa korena na uzdužnom preseku kod kukuruza ( Zea mays ).

Vežba 12.

Stome

Sljušteni epidermis naličja lozice ( Tradescantia zebrina ).

Stome na poprečnom preseku lista agave ( Agava americana ).

Vežba 13.

Dlake (trihome)

Dlake žeravke kod koprive ( Urtica dioica ).

Višećelijske razgranate dlake kod divizme ( Verbascum sp . ).

Višećelijske zvezdaste dlake kod lipe ( Tilia sp . ).

Vežba 14.

Periderm na poprečnom preseku stabla divljeg kestena ( Aesculus hippocastanum ).

Lenticele na poprečnom preseku stabla zove ( Sambucus nigra ).

Mrtva kora na poprečnom preseku stabla lipe ( Tilia sp . ).

Vežba 15.

Primarna građa stabla Dicotyledones (otvoren kolateralni provodni snopić) kod ( Aristolochia sipho ).

Primarna građa stabla Monocotyledones (zatvoren kolateralni provodni snopić) kod kukuruza ( Zea mays ).

Vežba 16.

Provodni snopići

Bikolateralni provodni snopić na poprečnom preseku stabla tikve ( Cucurbita pepo ).

Hadrocentrični provodni snopić na poprečnom preseku rizoma paprati-bujad ( Pteridinium aquilinum ).

Leptocentični provodni snopići na poprečnom preseku rizoma đurđevka ( Convallaria majalis ).

Vežba 17.

Primarna građa korena (radijalni provodni snopić) kod perunike ( Iris germanica ).

Sekundarna građa korena kod lavande ( Lavandula sp. ).

Vežba 18.

Sekundarna građa stabla Dicotyledones na poprečnom preseku trogodišnje grane lipe ( Tilia sp. ).

Sekundarna građa stabla Gymnospermae na poprečnom preseku grane smrče ( Picea excelsa ).

Vežba 19.

Anatomska građa stabla vlažnih staništa-rastavić ( Equisetum arvense ).

Anatomska građa vodenih biljaka-lokvanj ( Nymphaea alba ).

Vežba 20.

Anatomska građa lista bukve ( Fagus silvatica ).

Anatomska građa lista bora ( Pinus sp. ).

Vežba 21.

List

Prosti listovi (oblik, nervatura i obod).

Složeni listovi.

Raspored listova na izdanku.

Vežba 22.

Poprečni presek antere prašnika.

Poprečni presek plodnika tučka.

Vežba 23.

Cvet

Cvet i njegovi delovi.

Formula i dijagram cveta.

Vežba 24.

Cvasti

Racemozne cvasti .

Cimozne cvasti .

Vežba 25.

Plod i seme

Plodovi (prosti i složeni).

Seme i delovi semena.

Vežba 2 6-30 .

Praktični rad na terenu.

LITERATURA

Nikolić, R. i dr. : Anatomija biljaka, Beograd.

Janjatović, V. : Praktikum iz morfologije biljaka, Beograd.

Šinžar, B. (1995): Praktikum iz botanike, Naučna knjiga, Beograd.

Blaženčić, J. (1994): Praktikum iz anatomije biljaka, Naučna knjiga, Beograd.

 

Ispitna pitanja