PRIRODNO MATEMATIČKI
FAKULTET UNIVERZITETA U NIŠU |
||||||||||||||||||
ODSEK ZA BIOLOGIJU SA EKOLOGIJOM | ||||||||||||||||||
STRUČNI NAZIV : diplomirani biolog ekolog |
||||||||||||||||||
SISTEMATIKA I FILOGENIJA NIŽIH BILjAKA I GLjIVA |
||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||
NASTAVNI SADRŽAJ |
||||||||||||||||||
Dr Dragan Radnović Program predavanja Položaj algi u živom svetu. Poreklo, evolucija i filogenija algi. Opšte osobine algi. Građa ćelije algi. Osnovni stupnjevi morfološke organizacije. Razmnožavanje i ciklus razvića algi. Sistematika algi. Cyanobacteriophyta. Euglenophyta. Charophyta. Rhodophyta. Pyrrophyta. Xanthophyta. Chrysophyta. Phaeophyta. Bacillariophyta. Chlorophyta. Uloga i značaj algi. Primenjena algologija. Primena algi u prehrambenoj industriji, farmaciji, medicini i kozmetici. Biološki aktivne materije mikroalgi. Toksini mikroalgi. Primena algicida. Kvalitativno i kvantitativno određivanje algalne biomase. Saprobiologija. Položaj gljiva u živom svetu. Opšte karakteristike gljiva. Građa ćelije gljiva-uporedni pregled. Vegetativne strukture gljiva. Pokretni stadijumi u životnom ciklusu nekih gljiva. Razmnožavanje gljiva. Uloga i značaj gljiva u prirodi. Myxomycota. Eumycota: Mastigomycotina, Zygomycotina, Ascomycotina, Basidiomycotina, Deuteromycotina. Karakteristike svih klasa navedenih podrazdela. Morfologija lišajeva. Anatomija talusa lišajeva. Razmnožavanje lišajeva. Odnos alge i gljive u lišaju. Rasprostranjenost lišajeva. LITERATURA: Blaženčić, J. (1988): Sistematika algi, Naučna knjiga, Beograd. Marinović, R. (1988): Osnovi mikologije i lihenologije, Naučna knjiga, Beograd. Ranković, B. (1996): Sistematika gljiva, Kragujevac. Gajin, S. , Matavulj, M. , Gantar, M. (1987): Osnovi mikrobiologije, nižih biljaka i gljiva, Praktikum, Novi Sad. Program vežbi
Vežba 1. Proučavanje građe ćelije algi. Mikroskopiranje osnovnih stupnjeva morfološke organizacije predstavnika iz svih razdela. Vežba 2. Terenske vežbe: prepoznavanje i uzorkovanje zemljišta sa mikroalgama. Vežba 3. Mikroskopiranje Cyanobacteria: Microcystis, Oscillatoria, Lyngbia, Vežba 4. Mikroskopiranje Cyanobacteria: Aphanisomenon, Nostoc, Anabaena, Rivularia . Vežba 5. Monadne alge: Euglena , Phacus, Ceratium, Peridinium . Vežba 6. Jednoćelijske nepokretne alge: Chlorella, Ankistrodesmus, Cosmarium, Navicula, Cocconeis, Cymbella. Vežba 7. Kolonijske alge: Melosira, Gomphonema, Scenedesmus, Coelastrum, Pediastrum, Hydrodictyon. Vežba 8. Končaste alge: Vaucheria, Tribonema, Ulothrix, Oedogonium, Spirogyra . Vežba 9. Končaste alge: Mougeotia, Zygnema, Cladophora, Ectocarpus, Batrachospermum . Vežba 10. Kormoidne alge: Ulva, Enteromorpha, Acetabullaria, Halimeda, Chara, Padina, Dictyota, Fucus, Sargassum. Vežba 11. Gajenje mikroalgi u laboratorijskim uslovima. Pravljenje podloga i sterilizacija. Vežba 12. Izolacija mikroalgi. Zasejavanje uzoraka u pripremljene podloge. Vežba 13. Iščišćavanje i karakterizacija izolata. Pravljenje kolekcije kultura. Vežba 14. Terenske vežbe: uzimanje uzoraka za određivanje koncentracije hlorofila a i saprobiološka ispitivanja. Vežba 15. Kvalitativno i kvantitativno određivanje algalne biomase. Određivanje koncentracije hlorofila a u uzorku. Vežba 16. Saprobiološke analize. Vežba 17. Gljive sa neseptiranim hifama: Saprolegnia, Phytophora, Mucor, Rhizopus . Vežba 18. Kvasci: Saccharomyces, Schizosaccharomyces, Hansenula, Candida. Vežba 19 i 20. Gljive sa septiranim hifama: Trichoderma, Alternaria, Fusarium, Penicillium, Aspergillus. Vežba 21. Agaricus, Polyporus, Fomes, Clavaria. Vežba 22. Lycoperdon, Bovista, Geastrum. Vežba 23 . Makroskopski predstavnici klase Ascomycetes (projekcija slajdova) Vežba 24. Makroskopski predstavnici klase Basidio mycetes (projekcija slajdova) Vežba 25 i 26. Morfološka i anatomska građa lišajeva: Graphis, Xanthoria, Parmelia, Cladonia, Physcia, Lobaria, Usnea, Evernia. |
||||||||||||||||||
Ispitna pitanja |