PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U NIŠU
ODSEK ZA BIOLOGIJU SA EKOLOGIJOM

STRUČNI NAZIV : diplomirani biolog ekolog

 
SISTEMATIKA I FILOGENIJA NIŽIH BILjAKA I GLjIVA
 
Semestar
Fond časova
III
IV
Predavanja
2
2
Teorijske vežbe
2
2
Laboratorijske vežbe
-
-
Praktična obuka
-
-
 
NASTAVNI SADRŽAJ

Dr Dragan Radnović

Program predavanja

Položaj algi u živom svetu. Poreklo, evolucija i filogenija algi. Opšte osobine algi. Građa ćelije algi. Osnovni stupnjevi morfološke organizacije. Razmnožavanje i ciklus razvića algi. Sistematika algi. Cyanobacteriophyta. Euglenophyta. Charophyta. Rhodophyta. Pyrrophyta. Xanthophyta. Chrysophyta. Phaeophyta. Bacillariophyta. Chlorophyta. Uloga i značaj algi.

Primenjena algologija. Primena algi u prehrambenoj industriji, farmaciji, medicini i kozmetici. Biološki aktivne materije mikroalgi. Toksini mikroalgi. Primena algicida. Kvalitativno i kvantitativno određivanje algalne biomase. Saprobiologija.

Položaj gljiva u živom svetu. Opšte karakteristike gljiva. Građa ćelije gljiva-uporedni pregled. Vegetativne strukture gljiva. Pokretni stadijumi u životnom ciklusu nekih gljiva. Razmnožavanje gljiva. Uloga i značaj gljiva u prirodi. Myxomycota. Eumycota: Mastigomycotina, Zygomycotina, Ascomycotina, Basidiomycotina, Deuteromycotina. Karakteristike svih klasa navedenih podrazdela.

Morfologija lišajeva. Anatomija talusa lišajeva. Razmnožavanje lišajeva. Odnos alge i gljive u lišaju. Rasprostranjenost lišajeva.

LITERATURA:

Blaženčić, J. (1988): Sistematika algi, Naučna knjiga, Beograd.

Marinović, R. (1988): Osnovi mikologije i lihenologije, Naučna knjiga, Beograd.

Ranković, B. (1996): Sistematika gljiva, Kragujevac.

Gajin, S. , Matavulj, M. , Gantar, M. (1987): Osnovi mikrobiologije, nižih biljaka i gljiva, Praktikum, Novi Sad.

Program vežbi

 

Vežba 1.

Proučavanje građe ćelije algi. Mikroskopiranje osnovnih stupnjeva morfološke organizacije predstavnika iz svih razdela.

Vežba 2.

Terenske vežbe: prepoznavanje i uzorkovanje zemljišta sa mikroalgama.

Vežba 3.

Mikroskopiranje Cyanobacteria: Microcystis, Oscillatoria, Lyngbia,

Vežba 4.

Mikroskopiranje Cyanobacteria: Aphanisomenon, Nostoc, Anabaena, Rivularia .

Vežba 5.

Monadne alge: Euglena , Phacus, Ceratium, Peridinium .

Vežba 6.

Jednoćelijske nepokretne alge: Chlorella, Ankistrodesmus, Cosmarium, Navicula, Cocconeis, Cymbella.

Vežba 7.

Kolonijske alge: Melosira, Gomphonema, Scenedesmus, Coelastrum, Pediastrum, Hydrodictyon.

Vežba 8.

Končaste alge: Vaucheria, Tribonema, Ulothrix, Oedogonium, Spirogyra .

Vežba 9.

Končaste alge: Mougeotia, Zygnema, Cladophora, Ectocarpus, Batrachospermum .

Vežba 10.

Kormoidne alge: Ulva, Enteromorpha, Acetabullaria, Halimeda, Chara, Padina, Dictyota, Fucus, Sargassum.

Vežba 11.

Gajenje mikroalgi u laboratorijskim uslovima. Pravljenje podloga i sterilizacija.

Vežba 12.

Izolacija mikroalgi. Zasejavanje uzoraka u pripremljene podloge.

Vežba 13.

Iščišćavanje i karakterizacija izolata. Pravljenje kolekcije kultura.

Vežba 14.

Terenske vežbe: uzimanje uzoraka za određivanje koncentracije hlorofila a i saprobiološka ispitivanja.

Vežba 15.

Kvalitativno i kvantitativno određivanje algalne biomase. Određivanje koncentracije hlorofila a u uzorku.

Vežba 16.

Saprobiološke analize.

Vežba 17.

Gljive sa neseptiranim hifama: Saprolegnia, Phytophora, Mucor, Rhizopus .

Vežba 18.

Kvasci: Saccharomyces, Schizosaccharomyces, Hansenula, Candida.

Vežba 19 i 20.

Gljive sa septiranim hifama: Trichoderma, Alternaria, Fusarium, Penicillium, Aspergillus.

Vežba 21.

Agaricus, Polyporus, Fomes, Clavaria.

Vežba 22.

Lycoperdon, Bovista, Geastrum.

Vežba 23 .

Makroskopski predstavnici klase Ascomycetes (projekcija slajdova)

Vežba 24.

Makroskopski predstavnici klase Basidio mycetes (projekcija slajdova)

Vežba 25 i 26.

Morfološka i anatomska građa lišajeva: Graphis, Xanthoria, Parmelia, Cladonia, Physcia, Lobaria, Usnea, Evernia.

Ispitna pitanja