Nastava

Prof. Miodrag Radović je agazovan u nastavi na redovnim i poslediplomskim studijama. Pored toga angazovan je i u nastavi specijalnog odeljenja za fiziku u Gimnaziji Svetozar Marković u Nišu.

Redovne studije

Statistička fizika

Nastavni program: Ravnotežna statistička fizika: Osnovne postavke. Fazni prostor i trajektorija. Ideje kvantne statističke fizika. Entropija. Ansambli sistema. Osnovne raspodele verovatnoća. Gibbsova raspodela. Maxwell-ova I Boltzmanova raspodela. Fermi-Dirac-ova i Bose-Einstein –ova raspodela. Bose-EInstajnova kondenzacija. Osnove zakoni termodinamike. Neravnotežna statistička fizika: BBGKY formalizam. Jednačina Vlasova. Jednačina Boltzmann-a. Boltzmann-ova H-teorema.Difuziona jednačina. Gustina verovatnoće i verovatnoća prelaza. Markovski proces. Relacija Chapman-Kolmogorov-a. Master jednačina (gain-loss jednačina). Fokker-Planck-ova jednačina. Hidrodinamičke i Nehidrodinamičke veličine. Difuzija i provođenje toplote. Entropija i transport. Jednačine transporta za termoelektrične pojave. Brown-ovsko kretanje i fluktuacije. Langevin-ova jednačina. Einstein-ova formula. Fokker-Planck-ova jednačina. Braunovsko kretanje i H-teorema.

Literatura:

1. L. Landau i E. Lifšic, Statistička fizika, Nučna knjiga, Beograd, 1960.

2. A. M. Vasilev, Vvedenie v statističeskuju fiziku, Visšaja škola, Moskva, 1980.

3. R. Balescu, Statistical dynamics, Matter out of Equilibrium, Imperial College Press, London, 1997.

4. M. K. Radović, Uvod u statističku fiziku, Gradina, Niš, 1996.

 

Ispitna pitanja

Sa predavanja:

Seminarski rad.

Slušaoci.

  

Fizika jonizovanih gasova

Nastavni program: Jonizovani gasovi u prirodi. Elastični I neelastični sudari. Ekscitacija i jonizacija. Pripajanje i rekombinacija elektrona u gasu. Emisija elektrona sa površina. Ambipolarna difuzija. Pokretljivost. Umnožavanje u električnom polju. Jonizacioni koeficienti. Potencijal paljenja i proboj. Verovatnoća električnog proboja. Statički probojni napon. Vreme kašnjenja električnog proboja. Tamno pražnjenje. Korona pražnjenje. U/I-karakteristika. Vrste tinjavog pražnjenja. Granični slojevi. Lučno pražnjenje. Proboj naizmeničnim električnim poljem. Visokofrekventni proboj. Proboja na visokom pritisku. Atmosfersko pražnjenje. Električna merenja gasnih pražnjenja. Spektroskopska merenja gasnih pražnjenja. Gasni laseri. Gasni izvori svetlosti. GM-brojači.

Laboratorijske vežbe:

1. Snimanje volt-amperne karakteristike.

2. Snimanje Paschen-ove krive.

3. Statistika probojnih napona.

4. Određivanje vremena kašnjenja električnog proboja.

5. Spektroskopska analiza zračenja iz pozitivnog stuba.

6. Samoapsorpcija zračenja u plazmi.

 

Literatura:

1. J. Labat, Fizika jonizovanih gasovi, Fizički fakultet, Beograd, 1991.

2. A. von Engel, Jonizovani gasovi, Naučna knjiga, Beograd, 1970.

3. S. C. Brown, Uvod u fIziku gasnih pražnjenja, Vuk Karađić, Beograd, 1972.

4. B. Milić, Osnove fizike gasne plazme, Naučna knjiga, Beograd, 1970.

Ispitna pitanja

Sa predavanja i vežbi:

Student predavač.

Prekid rada radi slikanja.

 

 

 

Poslediplomske studije

                                                                                                                                                                                      vrh strane

-Smer fizika elektrinih gasnih pražnjenja-

 

Prof. Miodrag Radović je upravnik posledipomski studija na smeru fizika električnih gasnih pražnjenja. U okviru ovih studija angažovan je u nastavi iz sledećih predmeta:

Fizika električnih gasnih pražnjenja

Nastavni program: Elementarni procesi u gasu (elastični i neelastični sudari, difuzija, oslobađanje elektrona sa poverina, emisija svetlosti). Vrste električnih gasnih pražnjenja (tamno, korona, tinjavo, lučno). Karakteristike pojedinih vrsta električnog pražnjenja. Pražnjenje naizmeničnim električnim poljem.

 

Atmosfersko pražnjenje i zaštita:

Nastavni program: Proboj visokog pritiska, strimerni mehanizam. Fizika atmosfere i uslovi nastajanja olujnih oblaka (osunčanost, vlažnost, protok vazduha). Mehanizmi naelektrisanja oblaka i standardna raspodela naelektrisanja u njemu. Razvoj električnog pražnjenja u blizini oblaka, uslovi. Formiranje vodećeg strimera-Lidera, njegovo napredovanje kroz atmosferu. Formiranje pratećih grana u oblaku i na zemlji. Konačan udar, razvoj pražnjenja, višestruki udari, emisija svetlosti i nastajanje zvuka. Zaštita od atmosferskog pražnjenja. Verovatnoća udara, zaštićene zone, klasični gromobrani i prateća oprema.

 

Procesi u gasnim izvorima svetlosti:

Nastavni program: Principi rada i zahtevi koji se postavljaju kod izvora svetlosti. Prednosti gasnih izvora svetlosti u odnosu na druge standardne izvore, spektralna raspodela emitovane svetlosti, odnos unete i iskorišćene energije. Natrijumove lampe niskog i visokg pritiska, osnovni fizički procesi u njima, karakteristike i primene. Živine lampe niskog i visokog pritiska, fizički procesi u njima i primene. Halogene lampe, princip rada i primene. Gasni laseri kao posebni izvori svetlosti. Fizički procesi u gasnim laserima, uslovi aktivne sredine. Impulsni i kontinualni rad. Laserski rezonator, uslovi koji odredjuju optimalne uslove rada. Odnos unete i emitovane energije. Uslovi postizanja velikih snaga lasera.

 

specijalno odeljenje za fiziku

                                                                                                                                                vrh strane

Laboratorijski praktikum 1

 

Nastavni program: Međunarodni sistem mera. Merenje dužine (metar, nonijus, mikrometarski zavrtanj). Merenje mase (tehnička vaga, kantari). Merenje vremena (mehanički i digitalni hronometri). Ograničenja mernih instrumenata. Grafički prikaz izmerenih vrednosti (histogrami, polinomi, funkcionalne zavisnosti). Analitički prikaz izmerenih vrednosti (srednja vrednost, apsolutno odstupanje, disperzija, standardna devijacija i relativno odstupanje).

 

Ogledi koji se izvode:

prvo polugođe

1. Odredjivanje gustine nepravilnih čvrstih tela na osnovu merenja mase i vrednosti sile potiska u tečnosti,

2. Odredjivanje ubrzanja zemljine teže merenjem perioda oscilovanja matematičkog klatna,

3. Odredjivanje koeficijenta trenja kotrljanja merenjem ubrzanja tela na strmoj ravni,

4. Odredjivanje ubrzanja zemljine teže merenjem ubrzanja kod Atvudove mašine,

5. Odredjivanje brzine zvuka pomoću rezonatora,

6. Odredjivanje momenta inercije tela na osnovu njegovog perioda oscilovanja (fizičko klatno)

7. Odredjivanje momenta inercije tela na osnovu njegovog ugaonog ubrzanja (Overbekov točak)

8. Odredjivanje konstante torzije (uvrtanja) žice ,

9. Odredjivanje konstante opruge i ubrzanja zemljine teže na osnovu izduženja i perioda oscilovanja.

drugo polugođe:

1. Određivanje površinskog napona pomoću stalagmometra (broja kapi)

2. Određivanje relativne vlažnosti vazduha merenjem tačke rose

3. Određivanje koeficijenta viskoznosti tečnosti merenjem brzine padanja tela

4. Određivanje površinskog napona pomoću mikrovage

5. Provera Gej-Lisak-ovog zakona

6. Određivanje specifične toplote tela

7. Određivanje specifične toplote vode

8. Određivanje latentne toplote isparavanja vode

9. Provera Boil-Mariot-ovog zakona